Poučne priče 

BOLEST I LIJEK – ISLAM I MEDICINA: KAKO SE RIJEŠITI PREMORENOSTI I MALAKSALOSTI?

Podijelite!

Svi mi s vremena na vrijeme osjećamo premorenost i povećanu po­trebu za odmorom, kao i potrebu za većom količinom energije koja je neophodna u utrci za ovozemaljskim dobrima…. Ali, da li je zdra­vo to što pokušavamo steći veće količine energije i što se izlažemo riziku u tom pogledu? Kako se trebamo odmarati i na zdrav način vraćati snagu tokom dana?

Prvo: slijediti upute poznatih ljekara. Treba se puno odmarati, uzi­mati redovne obroke uravnotežene ishrane i redovno vježbati.

Drugo: počinjati lagahno: pružiti sebi dodatnih petnaest minuta odmora svakog jutra prije nego se započne dan. Na taj način neće se osjećati umor niti malaksalost.

Treće: uzimati večeru koja sadrži tri važna elementa: ugljikohidrate, proteine i masti. Sigurno ne želite veću količinu masnoća za večeru, jer će to povećati količinu ugljikohidrata, a bitno smanjiti procenat njihovog sagorijevanja. Poželjno je da se za večeru uzima­ju ugljikohidrati (sa mlijekom) koji će biti jedan od izvora proteina s kojima se može na lijep način započeti i novi dan.

Pržena hrana i kolači smatraju se hranom koja je bogata ugljikohidratima. Što se tiče proteina, poželjno je uzimati mliječne proizvo­de kao što su vrhnje koje sadrži male količine masnoća i mladi sir, kao i male količine pilećeg ili ribljeg mesa.

Četvrto: treba znati koliko se posla može uraditi, jer ako osoba nije u stanju ovo procijeniti, može doći do premorenosti prije nego se posao završi.

Peto: izbjegavati sve ono što izaziva premorenost i prekomjerno trošenje energije. Ako se pojavi neki problem na poslu ili u vezi sa poslom, obavezno ga treba riješiti. Ako osoba nije u stanju riješi­ti problem, onda treba preuzimati manje obaveza i tako se riješiti problema. Ako se osoba previše iscrpljuje na poslu ili prekovreme­nom radu, treba ili ostaviti posao ili smanjiti njegov tempo, kao i njegov obim.

Šesto: treba što manje gledati TV-program, jer je poznato da on uzrokuje tromost i ljenost kod ljudi.

Sedmo: potrebno je praktikovati sportske vježbe kako bi se ojačao organizam. U pogledu ovoga urađene su brojne studije.

Osmo: zapamtiti da osoba treba biti upoznata sa svojim mogućno­stima. Ona može stvoriti naviku da vježba na koristan način, ali ako nije upoznata sa svojim mogućnostima, doći će u opasnost da vježba više nego Što je tijelu potrebno.

Deveto: treba sebi odrediti posao koji će se raditi i pripremiti ono što nam treba za njegovo obavljanje. Ljudi često osjećaju zamor jer razmišljaju ovako: imam puno poslova za obaviti i ne znam odakle da počnem. Ako osoba sebi odredi cilj i količinu posla koji će oba­viti i pripremi se za to, moći će sačuvati koncentraciju i energiju.

Deseto: treba uzeti dodatni obrok svakog dana kada osjetimo da nam on treba, bilo zbog toga što uopće nismo jeli, zato što nismo redovno uzimali obroke, ili, pak, nismo jeli kako treba. Savjetuje se da se uzima uravnotežena hrana bogata vitaminima i mineralima. Loša ishrana uzrokuje nemoć, a potpuna ishrana organizmu daje sve potrebne elemente. Ipak, ne treba očekivati da nam vitamini obezbijede svu potrebnu energiju.

Jedanaesto: organizam treba priviknuti da sam zna prepoznavati vrijeme (obroka). Biološki sat radi kao jedan unutrašnji sat u na­šem organizmu shodno povisivanju i smanjivanju krvnog pritiska i stepenu topline tijela i to tokom različitih perioda dana. Ova hemijska pojava uzrokuje promjene koje mi osjećamo putem naših osjetila i upozorava nas na stanje našeg razuma i tijela.

Dvanaesto: treba se kloniti pušenja. Za ostavljanje pušenja dovo­ljan je i samo jedan od razloga koje ljekari navode: pušenje je su­protnost dostavljanju kisika do tkiva, a posljedica toga je nemoć.

Trinaesto: praktikovati redovno bavljenje sportom tokom dana, bi­lo  da se to čini rano ujutro, između obroka ili navečer.

Četrnaesto: treba biti oprezan kada se želi smršati. Smanjenje tje­lesne mase u iznosu od 20% ili više ići će veoma teško. Naravno, u tom slučaju mora se slijediti određeni režim ishrane uz vježbanje. Brzo gubljenje tjelesne mase nije zdravo i uzrokuje slabost.

Petnaesto: umanjiti spavanje za sat ill više sati. Pretjerana količina bilo čega, pa i spavanja, nije od koristi: ako se spava više sati od vremena koje je prirodno, to će dovesti do osjećanja zamora i bezvoljnosti tokom dana. Obično treba spavati izmedu šest i osam sati i to je dovoljno za većinu ljudi.

Šesnaesto: ne umanjiti spavanje prekomjerno. U tom slučaju neće­mo se moći odmoriti. Ne može se ići na spavanje u dva sata poslije ponoći, a ustajati u pet ujutro, jer ovako kratak period sna spre­čava obnavljanje snage. Zato ne treba smanjivati broj sati koji se provode u snu više od onog prirodnog.

 
 

Sedamnaesto: treba pokušati malo odspavati (lagahnim snom) kad se pruži prilika. Popodnevno spavanje (kajlula) ne odgovara svim ljudima, ali je veoma korisna za starije osobe koje ne spavaju dubo­kim snom. Ovo je dobro za obnavljanje energije. Posebno se pre­poručuje mlađim osobama koje rade zahtjevne fizičke poslove, kao i onim koje malo spavaju.

Osamnaesto: disati duboko, onako kako to savjetuju ljekari i sportisti. Ovo je jedan od najboljih načina odmaranja i obnavljanja energije u isto vrijeme.

Devetnaesto: treba uzimati lagahne obroke kako se ne bi javljala želja za spavanjem odmah nakon ručka.

Dvadeseto: ručak treba biti najobilniji obrok u toku dana. Dakle, nije dovoljno da on bude sastavljen samo od zelene salate i sirćeta i neke vrste voća. Nakon ručka treba provesti dvadeset minuta u šetnji.

Dvadeset prvo: odmoriti se od posla. U velikom broju slučajeva odmor je nešto što je skoro pa obavezno. Ako se ne odmaramo duže vremena, odmaranje nakon posla postaje od životne važnosti, jer nam daje potrebnu energiju. Zato je ovaj savjet uistinu važan.

Dvadeset drugo: treba promijeniti navike u pogledu uzimanja hra­ne. Jaka navika uzrokuje intelektualnu okupiranost (samo se misli na hranu), a to dalje uzrokuje tjelesnu slabost. Sa ovom navikom treba postupati kao i sa srdžbom. S njom se treba nositi tako što ćemo raditi ili vježbati (i tako skrenuti misli od jela).

Dvadeset treće: osigurati pravo osvjetljenje. Ako je osvjetljenje u stanu slabo (prigušeno), to može dovesti do zamora. Čovjek ima potrebu za većom količinom svjetlosti, bilo da se radi o sunčevoj ili vještačkoj svjetlosti.

Dvadeset četvrto: odrediti sebi cilj. Nekim ljudima je potrebno da, s vremena na vrijeme, odrede sebi šta žele postići u životu. Ako smo primjer ovakve osobe, onda sebi trebamo određivati kratkoročne i dugoročne ciljeve, sve dok se to ne pretvori u rutinsku stvar.

Dvadeset peto: kada se osjeti zamor, treba se kupati hladnom vo­dom. Neke posljedice rada mogu se otkloniti sa nekoliko mlazova hladne vode preko lica.

Dvadeset šesto: treba piti velike količine vode prije nego iziđemo raditi na sunčevoj vrelini ili pristupimo obavljanju nekog izuzetno teškog fizičkog posla.

Dvadeset sedmo: treba voditi računa o lijekovima koje koristimo – da li ih stvarno treba uzimati ili ne? Kada nemamo potrebu za njima ne treba ih uzimati i to će smanjiti doze pojedinih lijekova koje nam trebaju (za smirivanje bola) ili ih, pak, potpuno ukinuti.

Dvadeset osmo: kada se nakon masaže osjeti zadovoljstvo, treba nastaviti s njom. Niko ne negira da uživanje u masaži ili sauni odmara tijelo.

Dvadeset deveto: treba izmijeniti rutinu u životu. Najjednostavnije promjene u životu mogu učiniti da se osjeti poboljšanje i mogu se, naprimjer, sprovesti ovako: ako se dan započinjao čitanjem novina, treba ga, za promjenu, započeti nekim važnim poslom; ili, ako je svakog ponedjeljka za ručak servirana riba, može se uzeti piletina umjesto ribe…

Trideseto: treba smanjiti uzimanje kofeina. Jedan fildžan kahve ujutro čini čovjeka tromijim, a, ako se ne uzima, to je korisno za ovo doba dana.

 

Osjećaj umora je prirodni osjećaj. S vremena na vrijeme ga osjeti svako od nas. On se može liječiti (otkloniti) – kako smo već savje­tovali – ishranom, odmaranjem, sportom … Ali, kada se znakovi umora, koji se kod nas javljaju, smatraju ozbiljnim upozorenjem našeg organizma da smo bolesni? Kako da to razlikujemo i spozna­mo? Zdravstvena upozorenja: kada umor bude predstavljao znak da smo bolesni, onda to znači da je potrebno da mijenjamo životni stil. Pokazatelji mogu biti i naleti hladnoće (kroz tijelo) ili prehlada, a oni nam mogu ukazivati i na to da smo oboljeli od neke opasne bolesti.

 

Preuzeto iz knjige: “Bolest i lijek (Islam i medicina)”

Autor: Dr. Abdulbasit Muhammed Es-Sejjid

Izdavač: Ilum

Bužim, 2010.

Related posts

Leave a Comment