Poučne priče 

KUR’ANSKA GEOGRAFIJA: ZAŠTO JE MEKKA CENTAR PLANETE ZEMLJE?

Podijelite!

Svaku osobu koja se zanima o vrijednostima i svrsishodnosti svega stvorenog na ovoj planeti zaokuplja jedno vrlo bitno pitanje:

Zašto je Uzvišeni odabrao Mekku da bude odredište Njegovoj kući, i mjesto gdje je došao posljednji Božiji Poslanik?

Precizan odgovor na ovu tajnu ne možemo znati, jer je to Božija nakana i stvar gajba, osim što u nekim istraživanjima, do kojih je naš um dospio, nalazimo neke odgovore koji bi mogli, do određene granice, zadovoljiti našu žeđ za Božijim bezgraničnim znanjem.

Tim naučnika na čelu sa dr. Husejnom Kemaludinom, profesorom topografije, uspio je dokazati da je Mekka centar Zemlje. U početku, cilj je bio da se iznađe sredstvo koje bi pomoglo muslimanima da odrede Kiblu sa bilo kojeg mjesta na Zemljinoj kugli. Proučavanja su ih dovela do rezultata da je Mekka centar

planete i ukrštanje svih kontinenata.

Nacrtavši kartu Zemljine lopte dr. Husejn je označio na njoj pravce Kible. Nakon što je nacrtao kontinente izračunao je položaj i udaljenost svakog mjesta sa šest kontinenata u odnosu na Mekku. Zatim je spojio linije jedne sa drugima kako bi saznao kako će padati po dužini i širini na Zemlji. Pokazalo se da je Mekka središte ovih pravaca. Nakon što je nacrtao pravce kontinenata zajedno sa ostalim pojašnjenjima, služeći se u svom istraživanju elektronskim sredstvima za označavanje neophodne razdaljine,primijetio je da može nacrtati krug čiji centar je Mekka.

U svojim teoremama je otkrio smisao božanske mudrosti time što je Mekka odabrana za mjesto Božije kuće.[1] Ovu teoriju, urađenu tokom sedamdesetih, potvrdili su satelitski snimci, topografske i geografske analize Zemlje tokom devedesetih godina XX stoljeća.

O ovome Uzvišeni Bog kaže:

„A OVA KNJIGA, KOJU OBJAVLJUJEMO, BLAGOSLOVLJENA JE, ONA POTVRĐUJE ONU PRIJE NJE DA OPOMINJEŠ MEKKU I ONE OKO NJE. A ONI KOJI U ONAJ SVIJET VJERUJU – VJERUJU I U NJU I O MOLITVAMA SVOJIM BRIGU VODE.“ (EL- EN’AM, 92)

Zašto je Mekka centar?

Zašto je Uzvišeni Bog za ostatak svijeta upotrijebio riječi hawleha (oko nje)? Kao da se vezuje za neki centar, a nebeski svodovi kruže oko njega?

Da postavku razmotrimo opširnije:

Uzvišeni Bog je odlikovao neke stvari da budu iznad drugih. Tako je dao vrijednost jednom vremenu nad drugim, kao što je zora vrednija od ostatka dana, jer se On zaklinje u Knjizi: „Tako mi zore.“ (el-Fedžr, 1) Zato je vrijeme zore najvrednije doba dana. Također je dao veću vrijednost određenim danima u odnosu

na druge, pa je tako vrijednost petka veća u odnosu na ostale dane u sedmici. Isto je i sa mjesecima, gdje je ramazanu data prednost nad ostalim mjesecima, zatim sa noćima, gdje se noć Lejlei-Kadr odlikuje nad ostalim noćima u godini. I neki poslanici imaju veću vrijednost u odnosu na druge, shodno riječima Uzvišenog: „Neke poslanike odlikovali smo više nego druge.“ (Bekare, 253)

U skladu s tim, Uzvišeni Bog je odlikovao neka mjesta u odnosu na druga, te je tako istakao Mekku u odnosu na ostale dijelove svijeta, učinivši je centrom u kojem će se pojaviti posljednja vjera i proširiti se na ostale krajeve.

Broj kontinenata na Zemlji je sedam, od čega ih je pet nastanjeno, dok se na ostala dva ne odvija ljudski život. Također je poznato da broj sedam ima ogromnu važnost u kosmičkim relacijama, jer ima sedam kontinenata, sedam boja, sedam nebesa, posljednja naučna podjela nebeskog svoda je broj sedam.[2] U Kur’anu broj sedam ima veliku važnost, jer se spominje sedam nebesa, sedam zemalja, sedam džehennemskih vrata, sedam naziva za Džehennem itd. Međutim, broj pet ukazuje na pet ljudima nastanjenih kontinenata, mada ga neki povezuju sa pet molitvi kod muslimana – a Allah zna najbolje.

Uzvišeni Bog je odlikovao Mekku, počastivši je tako što ju je učinio centrom duhovnosti. To je centar u kome muslimani sa svih strana svijeta obavljaju hadž. Božijom voljom se htjelo da se u Mekki postavi prva kuća za ljude gdje će se obožavati samo Uzvišeni Bog. Ona je pravac ka kojem se licem okreću ljudi i njihova destinacija za obavljanje hadža i umre. Na Zemljinoj kugli ona ima centralni položaj, što znači da predstavlja geografski i smisaoni pojam umjerenosti islamskog ummeta, kako se i kaže u Kur’anu:

„I TAKO SMO OD VAS STVORILI UMJERENU ZAJEDNICU DA BUDETE SVJEDOCI PROTIV OSTALIH LJUDI, I DA POSLANIK BUDE PROTIV VAS SVJEDOK. I MI SMO PROMIJENILI KIBLU PREMA KOJOJ SI SE PRIJE OKRETAO SAMO ZATO DA BISMO UKAZALI NA ONE KOJI ĆE SLIJEDITI POSLANIKA I NA ONE KOJI ĆE SE STOPAMA SVOJIM VRATITI – NEKIMA JE TO BILO DOISTA TEŠKO, ALI NE I ONIMA KOJIMA JE ALLAH UKAZAO NA PRAVI PUT. ALLAH NEĆE DOPUSTITI DA PROPADNU MOLITVE VAŠE – A ALLAH JE PREMA LJUDIMA ZAISTA VRLO BLAG I MILOSTIV.“ (EL-BEKARE, 143)

U islamu ova umjerenost ima širok smisao; umjerenost u korištenju lijepim stvarima u životu, bez pretjerivanja, umjerenost u općim ili privatnim stvarima, bez rasipništva ili škrtarenja. Zato što je položajem i mjestom središte Uzvišeni je i odabrao Mekku da bude stjecište posljednje objave svim ljudima. Za nju Božiji Poslanik kaže, kako se prenosi u Sahihu Buharije i Sahihu Muslima, da namaz u Božijoj kući u Mekki vrijedi kao 100 000 namaza obavljenih na nekom drugom mjestu.

Kako je poznato, Mekka još od drevnih vremena ima istaknut značaj, ona je i danas stjecište trgovačkih puteva, državna trgovina Saudijske Arabije se oslanja na dva glavna puta: Trgovački put Mekke i Put Arabijskog poluotoka na sjeveru zemlje. Kako bismo ovo podrobnije predstavili osvrnut ćemo se na geografske i topografske činjenice, o kojima smo nešto već rekli.

Topografija je doživjela veliki napredak nakon izuma satelita i svemirskih brodova koji još uvijek snimaju. Zemlju sa različitih odstojanja i pravaca. Pojavile su se mnoge naučne činjenice koje prije nisu bile poznate čovjeku; o površinama i razdaljinama na Zemlji, tlu kontinenata, morima, ostrvima, okeanima. Na geografske karte stavljaju se meridijani i paralele. Meridijanebilježe naučnici uzdužno po površini Zemljine lopte, spajajući dva njezina pola, a nulti, glavni meridijan prolazi pored Londona. Meridijana ima ukupno 360, od čega polovina pripada istočnom, a druga polovina zapadnom Griniču. Meridijani olakšavaju označavanje mjesta na Zemljinoj površini. Paralele se bilježe horizontalno po površini Zemlje, a glavna paralela naziva se ekvator. Ekvator se nalazi na polovini između dva pola i obilježen je stepenom nula. Paralele između ekvatora se nalaze na 90 stepeni sjeverno i južno od njega. Na karti svijeta razdaljina između stepena geografske širine je oko jedan podiok, a koristi se za određivanje razdaljine određenog mjesta.

U novije vrijeme naučnici su se uvjerili u središnjost Mekke pomoću slika koje je načinio satelit kada je prikupljao slike Zemlje sa razdaljine od oko 100 km u svemiru, a to je udaljenost sa koje je moguće satelitu da slika Zemlju zajedno sa oba pola. Uz upotrebu aparata za uvećavanje prilikom pregledanja slika pojasnilo se da je Mekka u središtu, između sjevernog i južnog pola.

U drugoj polovini XX stoljeća, jedan američki naučnik, ekspert za topografiju, je u svojim analizama i istraživanjima došao do zaključka da je Mekka centar Zemlje. Topografska istraživanja su se oslanjala na kosmičku pojavu prisutnu još od postanka univerzuma; međusobno privlačenje nebeskih tijela. Proces privlačenja proizilazi iz centara nebeskih tijela, planeta i zvijezda. Zemljina sila teže proizilazi, kao i kod svake druge planete, iz njenog centra. Tu je tačku ili centar proučavao ovaj američki naučnik, uvjerivši se u njegovo postojanje, položaj i njegovo mjesto na površini Zemlje. On je utvrdio da je položaj Mekke mjesto na kojem se međusobno spajaju kosmičke zrake.

On je svoja istraživanja obznanio javnosti, a da ga tom nisu podstakla bilo kakva vjerska ubjeđenja. Nakon toga su kairske novine El-Ahram u izdanju iz 4.2.1977. godine objavile rezultate egipatskog učenjaka dr. Husejna Kemaludina, u to vrijeme šefa Odsjeka za geodeziju na Saudijskom univerzitetu u Rijadu.[3] Novine su objavile da je dr. Husejn došao do istih rezultata do kojih je došao i spomenuti američki naučnik – da je Mekka centar na kojem se isprepliću zrake magnetskih polova na Zemlji.[4]

Ko bude želio da nepristrasno istraži ovo vrlo bitno pitanje može se osloniti i na slijedeće teoreme od velike važnosti:

L . NA OVOM MJESTU SE NE DEŠOVAJU POTRESI ILI VULKANSKE AKTIVNOSTI

U predjelu Hidžaza ne dešavaju se zemljotresi, jer ovaj kraj egzistira i proteže se na najboljem temperaturnom podioku koje se nalazi ispod njega; unutrašnja temperatura ne dozvoljava aktivnost potresa. Također, površina područja sa geološke strane se smatra pjeskovitom a ne stjenovitim. Zbog toga se smatra nepokretnim za podrhtavanje tla i aktiviranje zemljotresa. Ovo je Božiji štit za Njegovu odabranu kuću…

Ove informacije su vrlo korisne, a pomoću njih možemo razumjeti riječi Poslanika, s. a. v. s., koje se odnose na predznake Sudnjeg dana – da će se pojaviti vatra iz Jemena i Hidžaza koja će ljude okupiti na Sudnjem danu. Ova toplotna neaktivnost znak je koji će se pokazati ljudima u to vrijeme, na način vatre, potvrđujući im istinitost riječi Božijeg poslanika, a nama potvrđuje činjenicu da je nauka u službi Božije knjige, a nije, kako to neprijatelji islama smatraju, u suprotnosti sa vjerom.

2. STABILNA KLIMA I VREMENSKE PRILIKE TOKOM CIJELE GODINE

Klimatski i atmosferski ovo mjesto je veoma stabilno tokom cijele godine. Temperatura u njemu je skoro nepromjenjiva, i uglavnom je vrlo toplo, čak i tokom zimskog perioda. To omogućava hadžijama oblačenje ihramske odjeće tokom cijele godine, a da pritom nemaju teškoće zbog velike hladnoće ili toplote.

Promjena godišnjih doba, u vrijeme hadža, ne pada teško ljudima koji dolaze iz različitih dijelova svijeta.

3. CENTRALNI GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Spomenuli smo već da Mekka zauzima centralni položaj između kontinenata i mora. Dolazak do Mekke svim putevima je vrlo prohodan i tako je odvajkada, odnosno još od vremena kada se putovalo na devama, brodovima, a i u ovom našem vremenu poznatom po naprednim prevoznim sredstvima.

4. SIGURNOST I ZAŠTITA MJESTA – OD SVAKOJAKIH DEŠAVANJA KOJA SE ZBIVAJU NA ZEMLJI

Onaj ko bude prelistavao stranice povijesti zapanjit će se činjenicom da se u Mekki odigralo vrlo malo povijesnih događaja, skoro neznatan broj u poređenju sa drugim gradovima tokom historije. U Mekki se od njenog postanka nisu dešavali krvavi događaji, zločini i slične stvari, čak ni u vrijeme plemenskih sukoba ili stranih okupacija, kakva je bila napad Habešija (Etiopljana) , o čemu smo govorili u prvoj knjizi. Također, u vrijeme oslobođenja Mekke Poslanik je izdao amnestiju za njene stanovnike, tako da niko nije bio kažnjen za ono što je radio muslimanima. Uzvišeni Bog je Svoju kuću zaštitio i onemogućio da bilo kakav sukob, u kome će biti prolivena krv, eskalira…

 

Što se tiče drugih događaja tokom povijesti islama, bez obzira bili u Mekki ili Medini, poput pobune za vrijeme Abdullaha b . Zubejra, dešavanja u vrijeme Ahasija, Osmanlija, Memluka, dolaska egipatske vojske u vrijeme Muhammeda Ali-paše radi ugušivanja pokreta Abdullah ibn Vehhaba – svi ti događaji nisu bili krvavi niti užasni u poređenju sa historijom drugih gradova…

Najgore što je zadesilo ovu Svetu zemlju jeste krađa Hadžerulesveda (kamena Ka’be), što je uradio Ebu Tahir Sulejman el-Dženabi 317. godine po Hidžri. On je ušao sa svojom vojskom u Mekku, ne zazirući od Božije kuće. Sa svojim pristalicama je opljačkao hadžije, ubijajući ih čak i u Haremu, a zatim oteo Hadžerul-esved. Pred njega je izašao zapovjednik Mekke sa grupom uglednika, tražeći oteti imetak, ali im nije udovoljio. Tada se zapodjenula bitka, u kojoj ih je zlikovac Ehu Tahir sve poubijao. Nakon toga je razvalio vrata i pobacao mrtve u bunar Zemzem, dok je ostale, bez kupanja, ćefina i klanjanja dženaze, pokopao u Haremu gdje su i poubijani. Zatim je uzeo prekrivač sa Ka’be podijelivši ga sa svojim pristalicama. Stanovnici Mekke su bili opljačkani, a povijest nije zabilježila ovakvo skrnavljenje svetosti Božije kuće.

Čak je i njegov vođa, Mehdi Ubejdullah el-Alevi, bio zgrožen saznavši za ovaj događaj . On je napisao Ebu Tahiru pismo, osuđujući ga i prizivajući na njega prokletstvo sve do Sudnjeg dana. U pismu se kaže: ‘S onim što si učinio navukao si na naše pristalice i državu ime nevjerstva i otpadništva. Ako ne povratiš stanovnicima Mekke, hadžijama i drugima ono što si od njih uzeo, i ne vratiš Hadžerul-esved i pokrivač Ka’be na njegovo mjesto, ja te se odričem na ovom i onom svijetu.’  Kada je Ebu Tahir dobio ovo pismo vratio je Hadžerul-esved i zatražio da se vrati ono što je ostalo od imetka stanovnika Mekke, a zatim izjavio: ‘Ljudi su podijelili prekrivač Ka’be i imetak hadžija a ja nisam u stanju da to vratim.

Ipak, i uz ove izuzetke, sve vezano za ovaj grad je zadivljujuće, kao što je i njegova sačuvanost od vremenskih nesreća. Zajedno, to predstavlja posebnu brigu i veliku zaštitu ovog grada koji u svojoj nutrini obuhvata mjesto najčišće, mjesto Božije kuće. Kao da riječ Abdul Muttaliba b. Hašima, djeda Poslanikovog, upućena u Godini slona pred bitku koja je prijetila uništenju Mekke, odjekuje vijekovima: ‘Bože, sačuvaj je (Ka’bu)’.

Ovo potvrđuje i Kur’an u suri el-Fil, a Uzvišeni Bog navodi i dovu Ibrahima, a. s., oca poslanika, da Sveta kuća bude sigurna i opskrbljena lijepim i dozvoljenim. Zato je Bog uslišao tu dovu:

„I UČINILI SMO HRAM UTOČIŠTEM I SIGURNIM MJESTOM LJUDIMA. NEKA VAM MJESTO NA KOME JE STATJAO IBRAHIM BUDE PROSTOR IZA KOG ĆETE MOLITVU OBAVLJATI! I IBRAHIMU I ISMAILU SMO NAREDILI: ‘HRAM MOJ OČISTITE ZA ONE KOJI GA BUDU OBILAZILI, KOJI BUDU TU BORAVILI I KOJI BUDU MOLITVU OBAVLJALI.“ (EL- BEKARE, 125)

„A kada je Ibrahim zamolio: „Gospodaru moj, učini ovo mjesto sigurnim gradom, a snabdij plodovima stanovnike njegove, one koji budu vjerovali u Allaha i u onaj svijet!“ – On je rekao: ‘Onome koji ne bude vjerovao daću da neko vrijeme uživa, a onda ću ga prisiliti da uđe u paklenu vatru, a grozno će ona prebivalište biti!“(el- Bekare, 126)

„U NJEMU SU ZNAMENJA OČEVIDNA – MJESTO NA KOJEM JE STAJAO IBRAHIM. I ONAJ KO UĐE U NJ TREBA DA BUDE BEZBJEDAN. HODOČASTITI HRAM DUŽAN JE, ALLAHA RADI, SVAKI ONAJ KOJI JE U MOGUĆNOSTI; A ONAJ KOJI NEĆE DA VJERUJE – PA, ZAISTA, ALLAH NIJE OVISAN NI O KOME.“ (ALI IMRAN, 97)

„A KADA IBRAHIM REČE: ‘GOSPODARU MOJ , UČINI OVAJ GRAD SIGURNIM I SAČUVAJ MENE I SINOVE MOJE DA SE KLANJAMO KUMIRIMA“ (IBRAHIM, 35)

Čak je Uzvišeni upozorio nevjernike Mekke sa ovom ogromnom blagodati, kao da ova opomena predstavlja poseban zakon ovom veličanstvenom gradu, da će biti sačuvan od bilo kakvih uznemiravanja drugih naroda. Uzvišeni kaže:

„Oni govore: ‘Ako s tobom budemo pravi put slijedili, bićemo brzo iz rodnog kraja protjerani.’ Zar im Mi ne pružamo priliku da borave u svetom i bezbjednom mjestu gdje se, kao Naš dar, slivaju plodovi svakovrsni; međutim, većina njih ne zna.“(el- Kasas, 57)

A i više od toga, jer je Uzvišeni zabranio da se na ovom mjestu, zbog njegove svetosti, ubijaju i nevjernici i idolopoklonici.

„I NAPADAJTE TAKVE GDJE GOD IH SRETNETE I PROGONITE IH ODANDE ODAKLE SU ONI VAS PROGNALI. A ZLOSTAVLJANJE JE TEŽE OD UBIJANJA! I NE BORITE SE PROTIV NJIH KOD ČASNOG HRAMA, DOK VAS ONI TU NE NAPADNU. AKO VAS NAPADNU, ONDA IH UBIJAJTE!  NEKA TAKVA BUDE KAZNA ZA NEVJERNIKE.“ (EL- BEKARE,191)

Ajet spominje da je dužnost boriti se protiv nevjernika i idolopoklonika, kada nastupi bitka, na bilo kojem mjestu osim u Haremu.

Promislimo: zbog svetosti mjesta zabranjeno je ubiti i nevjernika, a kamoli muslimana! Osim toga, jedna od dužnosti za vrijeme hadža je da se ne ubije životinja niti polomi drvo, kako bi se ljudi podučili svetosti ovog čistog mjesta.

5 . DUHOVNA STRANA POSJETIOCA OVOG ČISTOG MJESTA: SVAKO KO JE OBAVIO HADŽ ILI UMRU ZNA KOLIKA JE PSIHIČKA, UMNA I DUHOVNA STABILNOST KOJA ČOVJEKA OBUZME PRI ULASKU U OVO MJESTO,A TO SE DEŠAVA ČAK I GRIJEŠNICIMA I ONIMA ŠTO SU SE UDALJILI OD BOŽIJEG PRAVCA.

Već smo napomenuli rezulatate istraživanja koji potvrđuju da je Mekka središte univerzumske energije i svjetlosti. Slavljen neka je Uzvišeni Bog.

6. DUHOVNO JEDINSTVO NA OVOM GEOGRAFSKOM DIJELU

Uzvišeni Allah naredio je Ibrahimu, a.s.,da objavi hadž: “I oglasi ljudima hadždž! – dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih. (el-Hadždž, 27) Ibrahim, a. s., se uveliko iznenadio, jer kako je moguće oglasiti to svakom čovjeku u svakom dijelu svijeta. Uzvišeni ga je obavjestio da vijest objavi, a On će se pobrinuti da se vijest dostavi. Neki učenjaci kažu da je taj glas dopro čak i do kralježnice muškaraca i zametka u maternicama žena…

Sadašnji Harem proširen je u vrijeme kralja Fahda, rahmetullahi ‘alejhi. Na brdu Arefat, za koji neki učenjaci kažu da su se na njemu susreli Adem i Hava poslije spuštanja na Zemlju, za vrijeme hadža sastaju se muslimani iz svih dijelova svijeta. To ujedno govori da jedinstvo muslimana na ovoj čistoj zemlji, tačnije na malom geografskom području koje ona zahvata, predstavlja Božiju odrednicu, protiv koje je uzaludna bilo čija sila, ma kolika bila. Ka’ba, koja simbolizira duhovno jedinstvo muslimana, stoji kao izazov svima koji bi da to unište. Zato razmislimo koja to snaga čuva ovu vjeru!

POSTOJI LI JOŠ NEKA ZEMLJA OVAKO POČASTVOVANA, SAČUVANA I S OVAKVIM STEPENOM VAŽNOSTI?

Da li je slučajno da obredi hadža u mjesecu zul-hidždže odgovaraju mjesecima sunčeve godine u različitim periodima – od ljeta do zime? I da li se slučajno stekla sva ova sigurnost, koju smo već spominjali, a istraživanja potvrdila, da se obezbijede najbolji uslovi za obavljanje pete islamske dužnosti, kako bi svi ljudi uzeli pouku i kako bi im bilo oprošteno, te se kući vratili bez grijeha? Da li je sav ovaj sklad uspostavio jedan nepismeni čovjek, živeći u okruženju koje je poznavala samo poeziju, trgovinu i neke poljoprivredne poslove?

Kakva bi to slučajnost mogla biti pa da predvidi svu ovu zaštitu jednog djelića zemlje, zbog ovog obreda i zbog samog čovjeka!

Zar u svemu tome nema rasporeda od Silnoga radi određenog cilja?

Zar ne osjećamo da je u svemu ovome jasno uspostavljen raspored?

Zar ovo nije najprikladnije i najbitnije za čovjeka, kako bi shvatio razlog svog postojanja; da zna da postoji Uzvišeni Bog i da je islam istina.


[1] Časopis Arehi, br. 237, august 1978, str. 71.

[2] Pogledati knjigu o Kosmosu od istog autora

[3] Tadašnji Univerzitet Rijad danas nosi naziv Univerzitet kralj Saud (King Saud University)

[4] Vječne mu’džize, prvi dio, prirodne nauke, 1998. god.

Odlomak iz knjige: “Kur`an i planeta zemlja”

Autor: dr. Halid Faik el-Ubejdi, tvrdi uvez, 149 str. Cijena: 20 KM

Narudžbe na 061 757 652

Related posts

Leave a Comment