Islam 

Vrijednost zu-l-hidžeta: Najbolji su oni muslimani koji u ovim mubarek danima unesu radost u srca drugih muslimana

Podijelite!

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Nalazimo se na početku mjeseca zu-l-hidžeta, a to je najbolje vrijeme za natjecanje u dobrim djelima, jer su njegovi dani najodabraniji i najbolji dani kod Allaha dž.š., kao što dolazi u hadisu: ”Najbolji dani ovoga svijeta su deset dana zu-l-hidžeta.” (El-Bezzar) 

Allah dž.š. učinio je ovaj svijet mjestom kušnje i provjere, a Ahiret je učinio mjestom konačnog i vječnog odredišta i boravišta, koje će biti u znaku vječne sreće i užitka u Džennetu, ili vječne tuge i patnje u Džehennemu. Budući da će svaki čovjek na Ahiretu požnjeti ono što je na dunjaluku posijao, naš Gospodar nas upozorava i naređuje nam da požurimo sa dobrim djelima, prije nego nam smrt prekine svaku mogućnost i nadu. U tom smislu je ajet: ”I nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje.” (Ali Imran, 133.)

Muhammed, s.a.v.s., također je u mnogim svojim hadisima podsticao svoje sljedbenike na požurivanje sa činjenjem dobrih djela, pa je tako u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a., rekao: ”Požurite sa dobrim djelima, jer šta očekujete osim sedmero: siromaštvo koje će vas u zaborav baciti, ili bogatstvo koje će vas oholim učiniti, ili bolest koja će vam sve pokvariti, ili starost koja će vas iznuriti, ili smrt koja spremno čeka, ili Dedžala, a zao je odsutni koji se čeka, ili Sudnji dan, a Sudnji dan je najteži i najgorči.” (Tirmizi)

A šta su zapravo dobra djela i koja je njihova suština? Dobra djela u svojoj suštini nisu ništa drugo nego odricanje i spremnnost na žrtvu, jer dobro djelo znači pobjedu nad željama i prohtjevima duše, koja voli rahatluk, izobilje, odmor i lijenost, a dobro djelo je sāmo po sebi aktivnost, uzvišena težnja, polet, zamah i uspon.

Stoga, u ovom tekstu o vrijednosti dobrih djela u mjesecu zu-l-hidžetu, nećemo govoriti o uobičajenim, individulanim ibadetima koji su propisani u ovim odabranim danima, poput dobrovoljnog posta, noćnog namaza, kurbana i sl., već, u okviru ove teme, želimo skrenuti pažnju na vrijednost dobrih djela od opće koristi i podstaknuti na njihovo činjenje.

Jedan od primjera pogrešnog razumijevanja vjere i vjerskih propisa, pa samim tim i razumijevanje dobrog djela u islamu, jeste svođenje dobrih djela na lične i individulane ibadete, koji i pored njihove obaveznosti i važnosti, ipak, koriste samo onome ko ih izvršava.

Govoreći o suštini dobrog djela, Muhamed el-Gazali, rekao je: ”Dobro djelo proizvodi sjekira ili motika poljoprivrednika, igla krojača, olovka pisca, skalpel u rukama ljekara, epruveta u rukama farmaceuta, ronioc u valovima mora, pilot u avionu, istraživač u svojoj laboratoriji, sve te stvari i svi ti poslovi i zanati kojima se bave muslimani, čine jednog muslimana istinskim sljedbenikom posljednje Allahove poslanice, i pretvaraju ga u sredstvo za podršku i širenje Allahove vjere i uzdizanje Allahove riječi.”

Po islamskom učenju vrijednost dobrog djela se povećava kad god čovjek pređe, pobjedi i savlada ogromnu prepreku koja se zove sebičnost i egoizam i kad dosegne vrh koji se zove altruizam i spremnost na žrtvu zbog drugih muslimana, zbog drugih ljudi i zbog cijelog čovječanstva.

To nije ni čudo, ako znamo da je najboljem čovjeku koji je hodao zemljom i koji je bio najdraži Allahu dž.š., Muhammedu, s.a.v.s., bilo najdraže djelo unijeti radost u srce muslimana, ili otkloniti od njega neku nevolju, ili mu pomoći da vrati dug, ili ga nahraniti, ili mu pomoći oko neke njegove potrebe, a sve to je potvrđeno u mnogim vjerodostojnim hadisima.

Zatim, suština dobrog djela, na koju smo mi danas, nažalost, zaboravili,  jeste u tome što istinsko dobro djelo uvijek poziva na jedinstvu, a nikada na sektaštvo, na ljubav, a nikada na mržnju, na sklad i harmoniju, a nikada na disharmoniju, na konkretno djelo, a ne na besplodno raspravljanje, na izgradnju, a ne na rušenje, na obnovu, a ne na uništavanje, na napredak, a ne na nazadak, na pokrivanje mahana i iskreni bratski savjet, a nikada i nikako na međusobno klevetanje i sramoćenje, na odricanje i žrtvu, a nikada na sebičnost i egoizam.

Upravo u tom svjetlu trebaju se razumjeti i riječi Muhammeda, s.a.v.s.: ”Nema danā u kojima su dobra djela draža Allahu od prvih deset dana zu-l-hidžeta.” Upitali su: ‘Allahov Poslaniče, zar ni džihad na Allahovom putu?’ Odgovorio je: ”Ni džihad na Allahovom putu, osim čovjeka koji izađe da se bori na Allahovom putu svojim imetkom i svojim životom, pa ne vrati ništa od toga.” (Tirmizi)

Komentirajući ovaj hadis, islamski učenjaci su kazali da on u sebi krije jasnu poruku koja znači da se islamski ummet neće izgraditi i da neće povratiti svoje dostojanstvo, ponos i vodeću ulogu na Zemlji, dok njegovi sljedbenici ne prevaziđu uske granice sebičnosti i egoizma i dok ih dobro djelo ne bude pozivalo i podsticalo na odricanje i žrtvu za za svoju vjeru, za svoj narod, za svoju državu, za ummet.

Molimo Allaha da primi naše ibadete i naša dobra djela u ovim mubarek danima, da nas učini od onih koji druge u dobru pretiču i koji unose radost u srca muslimana.

Saff.ba

Related posts