Zamjenimo ambroziju pšenicom i kukuruzom koje uvozimo!

Podijelite!

Ovaj poziv i konkretna akcija čišćenja lokaliteta u Fojnici je sa jedne strane pokazalo senzibilnost ovog privrednika koji pored biznisa u drvnoj industiji („MS&WOOD“ izvozi preko 90% proizvodnje i partner je švedske kompanija Ikea) ima uspješnu firmu „Dukat“ koja se bavi preradom žitarica i proizvodnjom brašna i peciva u Tešnju, ali sa druge strane i njegovu usamljenost i letargiju nadležnih institucija i društva u cijelini po ovom pitanju.

Uljez iz Sjeverne Amerike

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Asteracae, koja je porijeklom iz Sjeverne Amerike. Smatra se da je ova vrsta u Evropu donešena polovinom 18. vijeka, od kada se intenzivno širi, tako da ona danas predstavlja jednu od najraširenijih i najekspanzivnijih stranih vrsta na evropskom kontinentu.

Na području Bosne i Hercegovine poznati botaničar Karlo Maly ju je prvi put utvrdio 1940. godine na području Dervente. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcione moći, ali i sposobnosti prilagođavanja različitim nepovoljnim uslovima, ambrozija se veoma brzo širi, i to kako na poljoprivrednim, tako i na nepoljoprivrednim površinama tako da je ona već prisutna u gotovo svim poljoprivrednim regijama na području Bosne i Hercegovine.

Njena štetnost proističe iz osnovne karakteristike ambrozije da je ona veoma jak kompetitor koji gajenim biljkama oduzima osnovne činioce neophodne za život: hranu, vodu i svjetlost, prouzrokujući na taj način značajno smanjenje prinosa, ali i kvaliteta gajenih biljaka, a nažalost nisu rijetki slučajevi da prinos i u potpunosti izostane.

Radnici fabrike namještaja angažovani na čišćenju ambrozije

Bosanskohercegovačka industrija namještaja „MS&WOOD“ (Majstori i drvo) počela je sa uklanjanjem ambrozije na području Fojnice. Ova firma će o vlastitom trošku ukloniti ovu štetnu biljku uz glavnu prometnicu u dužini 15 kilometara od Fojnice u kojoj ima svoje proizvodne pogone, do Fojničkog raskršća, odnosno do Kiseljaka.

Ambrozija se smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskih oboljenja, s obzirom na to da je njen polen najjači polenski alergen. Kao manifestacija alergije javlja se crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, svrab u nosu, kihanje, kašalj, otežano disanje, astma i promjene na koži, te probavne smetnje.

Semberija – najveća koncentracija ambrozije u Evropi

«Pretpostavlja se da je samo u Bosni i Hercegovini na ambroziju alergično od 10 do 20% stanovništva. Štaviše, u Semberiji se nalazi najveća koncentracija ambrozije u Evropi. Štetne posljedice alergije koje izaziva ambrozija traju oko četiri mjeseca godišnje, za koje vrijeme je kod oboljelih izraženo umanjenje fizičke sposobnosti. Možemo samo predpostaviti koje troškove i štete država i društvo mora snositi zbog ambrozije. Pozivam ovom prilikom sve institucije, kompanije i građane da se pridruže ovoj akciji i da zajedno pokrenemo kampanju čišćenja ambrozije. Umjesto ambrozije posijmo pšenicu i kukuruz jer ih uvozimo», riječi su direktora kompanije MS&WOOD, Muhameda Pilava, i dodaje kako je nedovoljna educiranost u BiH o štetnostima ove biljke, tako da je neki čak uzgajaju kao ukrasnu biljku u svom dvorištu.

Da li ćemo našim potomcima u nasljedstvo ostaviti miljarde sjemenki ambrozije?

U Federaciji Bosne i Hercegovine doneseno je Uputstvo o načinu izvršavanja mjera obaveznog uništavanja ambrozije i Odluka o mjerama za sprječavanje širenja i uništavanje ambrozije kojima se nalaže svim pravnim i fizičkim osobama uništavanje ambrozije. Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje mehaničke, agrotehničke i hemijske mjere suzbijanja. Prijedlog za suzbijanje ambrozije je da svako iskorijeni ovu štetnu biljku sa svog posjeda ili da u protivnom plati kaznu.

Kao i obično u Bosni i Hercegovini stvari u teoriji lijepo zvuče. Naša javnost je još uvjek uskraćena za informacije o aktivnostima nadležnih institucija oko uništavanja ambrozije. Pitamo se da li je iko kažnjen zbog prisustva ambrozije na njegovoj površini. Možda bi bilo efikasnije da zarad dobrog primjera država sama sebe kazni jer se na ogromnim državnim obradivim parcelama ambrozija odavno udomaćila.

Ambrozija – korupcija i nepotizam u biljnom svijetu

Razloga za rasprostranjenost ambrozije ima više. Prije svega, biljka ima ogroman reproduktivni potencijal. Jedna biljka može da donese i do 8.000 sjemenki koje ostaju u zemljištu i do 40 godina. Ovoj biljci pogoduju gotovo svi tipovi zemljišta i u našem klimatu ona ima izuzetno povoljne uslove za širenje.

Istražujući po internetu pronašao sam da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma održalo okrugli sto u desetom mjesecu 2010. u Mostaru i Odžaku u saradnji sa Društvom za zaštitu bilja u BiH. Također, ovo je udruženje još daleke 2005. godine organizovalo Drugi simpozijum o zaštiti bilja u Bosni i Hercegovini održan u Tesliću posvećen problemima koje sa sobom donosi ambrozija.

Naravno, šumovi u kominikaciji akademske zajednice i vlasti, ali i NVO sektora, vjerskih zajednica (haremi i groblja su jedna od staništa ambrozije) su išle na ruku širenju ambrozije u gotovo svim krajevima Bosne i Hercegovine.

Pitanja koja ambrozija sa sobom donosi su mnogobrojne. Da li je isplativije preventivno uklanjanje ambrozije ili borba sa posljedicama na zdravlje ljudi. Da li su nadležne institucije svjesne da sjemenke ambrozije preživljavaju i do 40 godina, a da jedna stabiljka ambrozije u sezoni ispusti i preko 8.000 sjemenki koje ne poznaju općinske, kantonalne ili entitetske granice, niti nadležnosti mnogobrojnih institucija.

Da li će ova generacija biti upamćena po tome da je živjela pored 50 % neobrađenih površina na kojima caruje ambrozija i drugi korovi. Ta ista generacija uvozi preko 80 % svojih potreba za hranom.

Da li trebamo čekati da neko od političara, mnogobrojnih ministara i savjetnika oboli od alergije na ambroziju pa da ako nije već ranije bar zbog lične patnje sa neugodnim simptomima ambrozije napokon se počne mješati u svoj posao i nadležnosti i krene u riješavanje ovog problema.

Ako uporedimo štetno djelovanje ambrozije sa bolestima tranzicijskog društva kakvo je naše možemo vrlo lahko naći zajedničke tačke sa korupcijom i nepotizmom u institucijama.

Možda baš ova činjenica sprječava nadležne da sve bave problemom ambrozije jer ih neodoljivo podsjeća na njih same.

Piše: Voloder Sanadin, urednik portala Akos.ba

Related posts